Na pragu je četvrti EducationUSA sajam visokog obrazovanja ili, prosto rečeno, sajam američkih koledža u Sarajevu, koji svake godine privuče veliki broj bh. studenata. Sajam će biti održan u Hotelu „Holiday“ u utorak, 11. aprila, od 17:00 do 20:00 sati. Tim povodom, razgovarali samo sa Aleksandrom Popović, savjetnicom za studente US alumni asocijacije u BiH, koja je za naš portal govorila o odazivu bh. studenata, perspektivama i mogućnostima studija u Sjedinjenim Državama…
Stipendije.ba: Ovo je četvrti po redu EducationUSA sajam visokog obrazovanja koji se održava u Sarajevu. Koliko ste zadovoljni dosadašnjih uspjehom u smislu odaziva studenata te, vjerovatno i primarnog cilja – brojem bh. studenata u Sjedinjenim Državama?
Popović: EducationUSA sajmovi koji se održavaju u Sarajevu su jedni od bolje posjećenih takvih sajmova u našoj regiji. Do sada je svaki sajam posjetilo između 350 i 450 učenika i studenata, te smo samim time vrlo zadovoljni odzivom. Naravno, svake godine se nadamo da će baš to biti rekordna godina. Zapravo, što više učenika posjeti sajam, naredne godine se možemo nadati još većem broju univerziteta koji dolaze u naš grad, jer se riječ o dobroj posjećenosti i zainteresovanosti učenika i studenata širi među zajednicom predstavnika visokog obrazovanja u SAD-u.
Broj studenata iz BiH koji je prošle godine studirao u SAD-u je 309, i taj broj u posljednjih već pet godina varira od 296 do 364. Zadovoljni smo pogotovo ako uzmemo u obzir statistike o kojima se ne govori mnogo u našem društvu – da broj upisanih učenika u osnovne i srednje škole u Federaciji BiH opada, te je, naprimjer, prema Informacijama o upisu učenika u osnovne i srednje škole u školskoj 2016/17. godini u FBiH, 2016. godine samo u Kantonu Sarajevu upisano oko 33% manje učenika nego u odnosu na 2011. godinu. Iz tog razloga smo vrlo zadovoljni da je broj studenata iz BiH koji studiraju u SAD-u stabilan već određeni niz godina, jer to zapravo znači, uzevši u obzir ove druge statistike, da on raste.
Stipendije.ba: Na sajmu će biti predstavljeno devet američkih univerziteta. Koje su to karakteristike, odnosno osnovni uslovi za dobijanje stipendije koje su zajedničke za sve američke koledže?
Popović: Jedan od osnovnih zahtjeva američkih univerziteta za sam prijem koji je univerzalan i ne zavisi od toga da li neko želi da upiše dodiplomski, master ili doktorski program je dobro poznavanje engleskog jezika. To poznavanje se testira jednim od standardnih testova od kojih su najpopularniji TOEFL i IELTS. Drugi zahtjev od kojeg zavise stipendije na navedenim nivoima studija su ocjene na prethodnom nivou, te aktivizam aplikanata. Američki univerziteti jako vole da vide da su aplikanti vannastavno aktivni bez obzira da li se radi o volontiranju, sportu, zaposlenju ili učestvovanju u radu raznih nevladinih ili drugih organizacija. Također, jako cijene mišljenja trenutnih ili bivših profesora koji predaju ili su predavali aplikantu, stoga su pisma preporuke dosta važna.
Stipendije.ba: Postoji li neki standardni procenat od troškova studija koji stipendiraju američki univerziteti? Koji je obično iznos školarine i drugih, životnih, troškova u Sjedinjenim Državama, odnosno koliko je studij na nekom od američkih univerziteta dostupan studentima iz BiH bez dobijanja stipendije?
Popović: Cijena školarine i životnih troškova na američkim univerzitetima jako varira, a zavisi od mnogo čega. U pravilu, privatni koledži su skuplji od državnih tako da su neki najpoznatiji američki univerziteti među najskupljim, a troškovi zavise i od lokacije – naprimjer, život u New Yorku je mnogo skuplji od života u Arizoni. Ali općenito, ukupna cijena školovanja u SAD-u, koja uključuje školarinu i životne troškove se kreće od između šest i osam hiljada dolara godišnje na nekim dvogodišnjim državnim koledžima, do nama nerealne cijene od preko 70.000 dolara godišnje na univerzitetima kao što su Harvard, Yale i slični. No, također je važno naglasiti da upravo ti najskuplji američki univerziteti najčeće i nude stoprocentne stipendije za strane studente, dok najjeftiniji koledži imaju i vrlo mali broj prilično niskih stipendija.
Malo je drugačija situacija ukoliko je riječ o sportskim stipendijama, koje izuzetno veliki broj američkih univerziteta, bez obzira da li su državni ili privatni, nudi iz različitih sportova i koje su uglavnom ili pune ili jako blizu tome. U BiH imamo posebno dobro iskustvo sa stipendijama za nogomet (da ne pomiješamo sa američkim fudbalom) za momke i odbojkom za djevojke – gdje su svi ozbiljni kandidati koji su se upustili u ovaj proces dobili stipendiju i već su uveliko u SAD-u ili na putu tamo. Također, imamo dosta aplikanata koji su dobili stipendije za tenis, plivanje te čak šah.
Stipendije.ba: Na sajmu će biti predstavljen i određen broj „community“ koledža. Možete li za naše studente objasniti po čemu se oni razlikuju od ostalih koledža i koliko mogu biti primamljivi za studente iz BiH?
Popović: Prije svega, community collegei, predstavljaju najjeftiniju varijantu obrazovanja u SAD-u, te mnogi Amerikanci, ne samo stranci, kako bi uštedili novac, počinju svoje školovanje upravo na takvim koledžima. To su dvogodišnje, najčešće državne, institucije nakon koje učenici imaju priliku ili da se pridruže tržištu rada sa svojom associate’s diplomom (viša škola) ili da se prebace na neku četverogodišnju ustanovu i tamo završe treću i četvrtu godinu studija i dobiju bachelor diplomu. Mnogi takvi community colleges imaju ugovore sa vrlo poznatim četverogodišnjim univerzitetima u svojoj regiji, pa nije rijetkost da njihovi studenti na kraju dobiju diplome prestižnih i poznatih američkih univerziteta kao što su UCLA, Berkley i slično.
Ono što je jako privlačno kod community collega je to da nisu pretjerano zahtjevni za upis. Rokovi za predaju aplikacija su im dosta kasno u odnosu na ostale četverogodišnje američke univerzitete i završavaju se nekada u junu ili julu, pa čak i kasnije, tako da učenici iz BiH koji su navikli na naše rokove za predaje aplikacija na bh. univerzitete imaju vremena da apliciraju. Dalje, aplikacija im je vrlo jednostavna i često osim ocjena iz srednje škole i testa engleskog jezika ne traže ništa više. A ni te ocjene ne moraju da budu vrlo visoke jer community colleges nisu poznati po tome da traže samo odlične učenike već i vrlodobre i dobre. Nažalost, community colleges ne nude stipendije, ali budući da općenito nisu mnogo skupi, još pogotovo ako učenici imaju nekoga u SAD-u kod kojeg mogu da žive i da uštede na plaćanju životnih troškova, dosta su prihvatljivi i za naše prilike.
Stipendije.ba: Koliko je praktična nastava uključena u program američkih koledža?
Popović: Gotovo svi američki univerziteti u svoj plan nastave uključuju neku vrstu prakse za studente. To mogu biti plaćene ili neplaćene prakse koje studenti nalaze kroz studentske službe na koledžu i za koje dobijaju akademske kredite, pa su samim time i obavezne, zatim istraživački radovi u kojima studenti mogu učestvovati, te razni projekti na nivou univerziteta. Jedan od najinteresantnijih primjera takve vrste je University of Kentucky koji pri izgradnji objekata na univerzitetu isključivo koristi svoje studente arhitekture, građevine, pejzažne arhitekture i drugih povezanih polja koji sa svojim profesorima projektuju i dizajniraju zgrade i propratne objekte, uključujući i dizajn eksterijera.
Stipendije.ba: Nude li neki univerziteti program razmjene studenata, odnosno posjete koledžu tokom formalnog studija na nekom od bh. univerziteta?
Popović: Veliki broj američkih univerziteta nudi mogućnosti razmjene tokom jednog semestra ili čak čitave akademske godine svojim studentima. Neke razmjene se dešavaju unutar SAD-a sa drugim američkim univerzitetima, međutim, značajan broj takvih razmjena se dešavaju sa univerzitetima širom svijeta – iz Europe, Azije, Južne Amerike, Afrike, Bliskog Istoka… Naprimjer, New York Universty nudi svojim studentima mogućnost da provedu jedan semestar u Šangaju, Buenos Airesu, Madridu, Tel Avivu i mnogim drugim univerzitetima.
Nažalost, bh. univerziteti do sada još nemaju redovne aktivnosti razmjene sa američkim, na koje bi se naši studenti mogli prijaviti ili preko kojih američki studenti dolaze u BiH. Ono što se dešava, ponekad, je da američki univerziteti, u sklopu određenih predmeta koji studenti slušaju u redovnoj nastavi, dovedu grupu studenata u BiH na studijsku posjetu na sedam do deset dana.Također, postoji Global Undergraduate Exchange Program kojeg finansira američka vlada, a na koji se može prijaviti putem Ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovin i putem kojeg naši studenti mogu da odu u Ameriku na jedan semestar razmjene, kao i Fulbright programi za malo starije studente koji traju po jednu akademsku godinu. Međutim, kao što sam rekla, to nisu programi koji su inicirani i/ili finansirani od strane naših ili američkih univerziteta već američkog Ministarstva vanjskih poslova, odnosno State Departmenta.
Stipendije.ba: Koliko iskustvo studija u Sjedinjenim Državama, osim formalnog sticanja znanja, može koristiti studentima iz BiH u budućnosti?
Popović: Bosanskohercegovački studenti u Americi ne samo da steknu znanja iz oblasti iz koje se školuju već i mnoge druge vještine koje se ponekad pokažu presudnim za njihovu dalju karijeru i život. Sam život u drugoj kulturi studente nauči fleksibilnosti, otvori im vidike za drugo i drugačije, nauči ih kompromisu i mirnom rješavanju sukoba mišljenja. Također, američki univerziteti insistiraju na učenju akademskog pisanja, kritičkog i kreativnog načina razmišljanja i analizama, te nauče svoje studente da su jedine granice u nauci i nastojanjima za unaprjeđenjem različitih polja one koje ljudi postave sami sebi. Veliki broj studenata, pogotovo na master i doktorskim studijama, upoznaju kolege sa kojima nastave da surađuju i da osnivaju partnerstva i nakon završetka studija što im jako može pomoći u ostvarenju ciljeva tokom karijere.
Stipendije.ba: Kako, i da li je do sada, saradnja u oblasti obrazovanja, uticala na dodatnu gradnju odnosa dvije države?
Popović: Obrazovanje je vrlo važan alat u izgradnji odnosa bilo koje dvije države jer obrazovanje je neodvojivo od istovremenog građenja međuljudskih odnosa, začetka razumijevanja drugih, ostavljanja svog traga na upoznatim ljudima, upoznavanja drugih sa svojom kulturom te iskorištavanje naučenog u razvoj sopstvenih i snaga svoje zemlje. A sve to utječe na gradnju odnosa među državama te je jedan od osnovnih ciljeva javne diplomacije Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
