Piše: Adnan Mehonić
London je jedan od gradova sa najvećom gustinom univerzitata i visokoobrazovnih institucija, njih oko 40. Ukupan broj studenata u Londonu je malo manji od pola miliona.
I stvarno, u blizini kampusa osjećaj je kao da se nalazite u studentskom gradu – nešto poput Cambridgea ili Oxforda.
Najveći i najpoznatiji je University of London koji se sastoji iz više konstitutivnih koledža i istraživačkih institucija raspoređenih po cijelom Londonu. Univerzitet je poznat po velikom broju internacionalnih studenata, kao i sam London koji, pored New York-a, predstavlja najveći miks kultura i nacija. Prednost ove raznolikosti i same veličine Univerziteta je da je moguće naći praktično svaki željeni studij.
Najveći i najstariji dio Univerziteta je University College of London (UCL). UCL je prvi koledž u Engleskoj koji je osnovan na potpuno sekularnoj osnovi, 1826. godine. Ta ideja je i danas veoma primjetna i ogleda se u velikom broju internacionalih studenata i specifičnih studija – npr. moguće je studirati balkansku književnost. UCL je konstatno rangiran među prvih 10-15 univerziteta u svijetu. 26 nobelovaca su bivši studenti i akademici univerziteta.
Za razliku od drugih evropskih univerziteta, britanski univerziteti su više povezani sa istraživačkim radom. U Velikoj Britaniji istraživački rad se prvenstveno veže za univerzitete, a ne za istraživačke institucije i centre kao što je to slučaj na primjer sa Njemačkom. Ovo se pogotovo osjeti u postdiplomskim studijama, gdje trećina ili polovina vrijednosti programa otpada na magistarsku tezu koja je istraživački projekat. Tako su i magistarski programi organizovani. Kursevi pored bazičnog dijela imaju za cilj da studente upoznaju sa najaktuelnijim radom u toj disciplini. Ukoliko studirate elektrotehniku ili prirodne nauke naučit ćete dosta o novim tehnologijama i tehnikama koje nisu starije od par godina. S druge strane od studenta se zahtijeva mnogo individualnosti.
Pored američkih univerziteta, univerziteti u Britaniji su vjerovatno među najskupljim u svijetu. Upravo zato postoji veliki broj stipendija koje se koriste pored školarine i za troškove života. Nažalost, većina ovih stipendija je namijenjena domaćim i studentima iz zemalja Evropske Unije, ali postoji značajan broj stipendija i za studente iz ostalih dijelova svijeta, iako u manjem broju. Većina univerziteta na svojim web stranicama daje informacije o svim raspoloživim sredstvima samog univerziteta, kao i kriterijima dodjeljivanja. Najbitnija komponenta prilikom apliciranja je vrijeme – idealno 12 mjeseci ili više prije početka samog programa. Poželjno je da se se prikupe sve moguće informacije od studentske službe samog programa – njihov posao je da vam olakšaju aplikativni proces i očekuju studente iz svih dijelova svijeta. Pošto su stipendije jako kompetitivne uvijek je dobro prijaviti se na više programa i različitih stipendija. Iako sam proces prijavljivanja, dobivanja mjesta za studiranje, te dobivanja stipendije (što su dva različita procesa) može trajati dugo, dobro iskustvo i osjećaj zadovoljstva nakon uspješno okončanog procesa time je još veći.
Većina magistarskih studija traje jednu do dvije godine. Mogu se steći različite vrste zvanja (MA, MSc, MPhil), međutim sve su one ekvivalentne i predstavljaju titulu magistra. Iako je sam program dosta intenzivan i vrlo je bitno postići što bolje rezultate na ispitima, također je bitno uspostaviti što više kontakata sa profesorima, pitati za iskustva, prisustvovati workshop-vima. Sve to u konačnici daje bolje šanse da dobijete maksimum od svog studija.
Doktorski studij (PhD) je koncipiran na istraživačkom radu. Prva godina ponekad podrazumijeva prisustvovanje predavanjima i polaganje ispita s ciljem što boljeg upoznavanja sa oblasti istraživanja – tako su i sami kursevi koncipirani. PhD studij se značajno razlikuje od standardnog studiranja – zapravo sam stil programa više daje osjećaj radnog odnosa. Ovo znači da kao PhD student imate dosta slobode, ali i dosta odgovornosti. To može podrazumijevati održavanje tutorijala dodiplomskim studentima, osmišljavanje samog istraživačkog projekta, organizovanje menadžmenta laboratorija i sl. Jedan od najprivlačnijih dijelova samog studija je mogućnost čestih putovanja i upoznavanja vrhunskih stručnjaka na međunarodnim konferencijama. Ovo daje lijep osjećaj globalnog zajedničkog rada – osjećaj da vaš rad ima globalni značaj.
Doktorski studij je tranzicija između studenta i člana akademije – ukoliko želite da se bavite akademskim pozivom ovo je veoma vrijedno iskustvo.
London je prelijep grad. Iako se radi o jednoj od najvećih svjetskih metropola, nemate osjećaj kao da se nalazite u ogromnom gradu. Svaki kvart posjeduje svoje specifičnosti – od mjesta gdje možete vikendom doručkovati uz knjigu ili provesti dan u jednom od mnogobrojnih parkova, do lokalnih kafića, pozorišta i kina. Svaki dan postoji mogućnost da upoznate nove osobe i naučite nešto novo. Upravo velika raznolikost kultura, nacija i običaja u kojoj svaki dan živite daje vam jedinstven osjećaj i spunjenosti.
