Možete li nam se ukratko predstaviti?
Ukratko rečeno, dolazim iz Sarajeva i trenutno sam master student na Freie Univerzitetu u Berlinu. Prethodno sam okončao dodiplomsko i postdiplomsko obrazovanje na Pravnom fakultetu u Sarajevu, gdje sam nagrađen priznanjem Zlatna značka Univerziteta u Sarajevu, nakon čega sam imao prilike steći vrlo važno radno iskustvo i odlučiti se za trenutni povratak u studentski status, a sve sa ciljem kako bih usvojio nova znanja koja su neophodna za kvalitetnu karijeru.
Studirali ste na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a trenutno studirate na Freie Univerzitetu u Berlinu. Zašto ste za nastavak obrazovanja izabrali baš Njemačku?
Nakon završetka studija i zapošljavanja, imao sam prilike putem praktičnog učenja upoznati neke nove grane prava, ali i generalno osjetiti razliku između univerzitetskog školovanja i de facto pravne karijere u BiH. Na taj način sam se vremenom koncentrirao na izučavanje i rad u oblasti konkurencijskog prava, za koje u našoj zemlji ne postoji specifičan postdiplomski studij. Takve okolnosti su me opredijelile da istražujem programe kojima je u fokusu konkurencijsko pravo, kakav je i master program koji trenutno pohađam na Freie Univerzitetu u Berlinu.
Kako je tekao prijavni proces za studij na Freie Univerzitetu u Berlinu i koji su uslovi?
Od generalnih uslova istakao bih nekoliko informacija koje čitaocima mogu biti korisne. U Njemačkoj je obrazovanje generalno besplatno, tako da svi bh. studenti koji okončaju svoje studije u našoj zemlji mogu aplicirati za programe II ciklusa studija širom Njemačke. U vezi sa konkretnim prijavnim procesom koji sam prošao, tu su stvari manje-više poznate. Ja sam prošao dva procesa – jedan za postdiplomski studij, a drugi za stipendiju Konrad Adenauer Fondacije. Osnovni uslovi su završen dodiplomski studij, u mom slučaju jedan od uslova je bilo i radno iskustvo u pravnoj struci minimalnog trajanja od dvije godine, poznavanje stranog jezika, i ostali uslovi koji su općeprihvaćeni u zahtjevima različitih evropskih univerziteta.
Fondacija Konrad Adenauer vas je podržala i pružila vam priliku da studirate u Njemačkoj. O kakvim se stipendijama radi?
Njemačka Fondacija Konrad Adenauer već dugi niz godina pomaže bh. studente u obrazovanju. Dvije su osnovne vrste stipendija: za domaće studente na bh. univerzitetima, te za bh. studente koji svoj studij nastavljaju u Njemačkoj ili nekoj drugoj zemlji. Dakle, posvećenost Fondacije razvoju obrazovanja mladih u našoj zemlji je značajna te bih svakako preporučio svim studentima ne samo da prate rad Fondacije i iskoriste mogućnosti prijave na stipendije, već da budu slobodni i uključe se u mnogobrojne aktivnosti koje Fondacija realizira. Moje lično iskustvo govori kako je to odlična prilika za upoznavanje odličnog tima ljudi koji radi u Fondaciji, ali i kolega širom BiH i regije.
Na studiju u Njemačkoj ste već nekih mjesec dana. Uspijevate li obaviti sve obaveze koje su pred Vama i kako se snalazite?
Osnovne obaveze su one fakultetske i, uz jednostavnu organizaciju vremena, one se bez problema mogu redovno obavljati. Međutim ono što mislim da je prednost studiranja u velikim gradovima poput Berlina jeste mogućnost obilaska svih atrakcija u gradu i proširivanje vidika kroz interakciju sa ljudima koji dolaze sa različitim svjetonazorima, kulturološkim pozadinama i uvjerenjima. Uvjeren sam da su takva iskustva jednaka vrijednosti formalnog obrazovanja.
Možete li napraviti kratko poređenje studiranja na njemačkim univerzitetima i studiranja na bosanskohercegovačkim univerzitetima te navesti neke prednosti i nedostatke?
Razvijanje kritičkog razmišljanja. Moje uvjerenje je da nama, bh. studentima nedostaje kritičkog osvrta ne samo u obrazovanju već u svim društvenim kretanjima te u tome vidim i ključnu razliku između našeg i njemačkog, odnosno zapadnoevropskog obrazovanja. Generalno govoreći, studenti na njemačkim univerzitetima, a to mogu potvrditi s obzirom da sam imao prilike prethodno boraviti na razmjeni na Univerzitetu u Heidelbergu, su podstaknuti u razvoju kritičkog razmišljanja kao naprednijeg oblika odnosa prema znanju. S druge strane, nama, bh. studentima je kroz cjelokupno obrazovanje približavana prosta recepcija onoga što čujemo sa katedri, bez podsticanja ili razvoja kritičkog otklona ka tome. Naravno, ovo govorim na generalnoj razini i siguran sam da je prisutan značajan broj i drugačijih iskustava, imao sam ih i sam. Obrazovanje ne smije postati samo sebi svrha, cilj je razviti nove generacije koje će biti uspješnije i odgovornije, a to je moguće isključivo podsticanjem i razvijanjem koncepta vlastitog promišljanja i zaključivanja.
U generalnom poređenju studiranja na bh. i njemačkim univerzitetima vjerovatno bi većina zaključaka bila na tragu poznate priče kako je u Njemačkoj sve sjajno, a u BiH sve suprotno od toga. Međutim, tu se svakako radi i o subjektivnim utiscima nas studenata koji dolazimo iz slabije razvijenih zemalja, ekonomija i obrazovnih sistema, pa nam je sve novo i drugačije impresivno. Međutim, nedavno sam imao prilike boraviti na Univerzitetu u Yale-u, pa bih, kao berlinski student, jednako tako mogao reći da je razlika u obrazovanju između Sarajeva i Berlina jednaka razlici između Berlina i New Havena (Yale-a). Dakle, stvari ponekad treba posmatrati iz šire perspektive.
U svakom slučaju, ono što bi nama trebalo biti važno, a što je do sada nadam se općeprihvaćeno – to je da su reforme u visokom obrazovanju nužne i da bez istih naše trenutno visoko obrazovanje gubi na smislu. Masovna produkcija kadrova, fokus na formi, a ne na suštini, iskreno, duga je lista temeljnih nedostataka našeg obrazovanja i ista se pod hitno mora značajno skratiti!
Nalazite se u gradu koji je prije trideset godina proslavio pad Berlinskog zida. Koja je Vaša poruka mladima u BiH?
Kroz prethodne odgovore mislim da ima nekoliko poruka, koje bih ja kao kolega poručio drugim kolegama u BiH. Dakle, volio bih kada bi mnoge kolege napustile BiH, ali ne dugoročno, već u cilju obrazovanja i sticanja novih (životnih) iskustava i znanja, koja će im kasnije biti važnija od većine iskustava koje mogu steći u BiH. Volio bih da naši studenti „pokore“ najbolje evropske i svjetske univerzitete, pa da sutra možemo biti ponosni na stotine pametnih, ostvarenih i kompetentnih sugrađana, koji bi sigurno mogli doprinijeti i zajedničkom, društvenom progresu. Da bi se to ostvarilo, svi zajedno moramo težiti višem i biti spremni iznova se žrtvovati, u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja, koje ne podrazumijeva uvijek formalno obrazovanje, već može biti i sticanje različitih vještina, upoznavanje sa novom literaturom i sl. Važno je da čitamo više i uvijek budemo nezadovoljni našim trenutnim znanjem. Vjerujem da je to formula uspjeha!
Upoznati ste sa radom našeg portala. Šta nam možete reći o portalu Stipendije.ba?
Portal koji svakako ima društveno važnu i plemenitu svrhu i kojem želim da nastavi dosadašnji rad i produktivnost, jer znam iz ličnog iskustva koliko je prihvaćen kod studenata i koliko korisnih informacija se na portalu može pronaći. Vrlo je važna promocija portala i svih informacija, sa ciljem kako bi svi zainteresirani studenti mogli biti upoznati sa mogućnostima stipendiranja, ali i pročitati mnogobrojne korisne savjete. Kao student mogu se samo zahvaliti i poželjeti nastavak ove uspješne priče!
