Pripremio: Mario Baroševčić
Nakon objave mog članaka o studiranju u Americi, javilo mi se dosta zainteresovanih mladih ljudi što me je jako obradovalo. S obzirom da su pristigla pitanja bila slična, odlučio sam napisati kratki članak koji bi trebao prikazati osnovne korake potrebne za apliciranje na američke fakultete. Napominjem da su moja iskustva vezana za aplikacije na institucije takozvanog ‘Ivy League’ ranga, poput Harvarda, koji nude pune stipendije za međunarodne studente tako da je moguće da se proces apliciranja na druge fakultete razlikuje u nekoliko detalja.
Trenutno u Americi ima nekoliko fakulteta koji nude pune ‘merit based‘ tj. akademske stipendije, u formi takozvane ‘need blind’ tj. finansijske pomoći za međunarodne studente. To su: Harvard, Princeton, Yale, MIT, Dartmouth, Amherst, i donekle Middlebury College. Prednost ovakvih fakulteta, izuzev MIT-a koji je najviše fokusiran na computer science i engineering, jeste što svaki nudi mogućnost studiranja i fokusiranja na preko 50 različitih oblasti, počevši od književnosti pa do astrofizike. Više informacija na www.collegeboard.org.
U nastavku bih dao upute koje je potrebno slijediti kao i realne kriterije koje treba ispuniti za apliciranje.
Na žalost ne raspolažem detaljnijim informacijama o procesu apliciranja i financiranju Masters i PhD programa, ali 10 opštih savjeta koji slijede dat će vam korisne informacije za početak.
POČETNE PRIPREME
Većina srednjoškolaca u Americi već u drugom razredu srednje škole počinje razmišljajati o upisu na fakultet. U BIH taj proces počinje kada vas pedagog posjeti 15 dana prije kraja četvrtog razreda i u pola sata vam ispriča o svim mogućim karijerama na svijetu. U Americi, predstavnici fakulteta dolaze da održe dvosatne prezentacije učenicima trećih razreda. Da biste mogli iskoristiti šansu na nekom vrhunskom američkom fakultet potrebno je početi razmišljati o studiranju ranije jer proces u Americi je mnogo komplikovaniji od prijemnog ispita koji se ovdje polaže.
VJEŽBAJTE ENGLESKI JEZIK!
Jedna od osnovnih stvari na koju Amerikanci gledaju jeste – da li vam je engleski dobar da konkurišete Amerikancima. Ako vam se čini da ne učite dovoljno u srednjoj školi, upišite kurs, gledajte TV kanale na engleskom, vježbajte konverzaciju i najvažnije – redovno čitajte knjige na engleskom.
TOEFL
To je jedan od prvih testova koji međunarodni studenti moraju polagati da bi pokazali nivo poznavanja engleskog jezika. Test je prilično jednostavan, a više informacija možete naći na njihovoj stranici www.ets.org/toefl .
SAT
To je jedna od najpopularnijih riječi u američkim srednjim školama. Test se sastoji od tri dijela: math, reading i writing. Tokom četiri sata ‘pokazujete svoje znanje’, iako ovaj test, po mom mišljenu, donekle pokazuje vaš akademski kvalitet i podlogu, ključ uspjeha je rana priprema i konstantna vježba. Veoma dobra priprema za ovaj test koju sam ja koristio je knjiga «Cracking the SAT» u izdanju Princeton Review, koju možete naručiti za manje od $20 preko Amazona i stigne na vašu adresu u BIH. Ključ uspjeha na ovom testu je da prije zvaničnog polaganja uradite barem 5-10 probnih testova i da pratite koliko bi bodova dobili u određenom vremenskom roku. Više informacija o ovom testu se može naći na www.collegeboard.org kao i datume i lokacije na kojima se ovaj test može polagati.
KVALIFIKACIJE I
Prosjek preko 4.5 se podrazumijeva. Realno gledajući većina studenata koja bude primljena na ‘Ivy League‘ škole imala je odličan prosjek. Granica od 4.5 za nas u BiH predstavlja neku minimalnu granicu (iako bi prosjek od preko 4.7 bilo mnogo bolje).
KVALIFIKACIJE II
Vannastavne aktivnosti i postignuća – Ovo je ključ ulaska na top američke fakultete. Ovdje spadaju: takmičenja, sportovi, prakse, volontiranja, studentske grupe, međunarodne konferencije, ljetne škole i drugi dodatni akademski programi. Ovdje pokažite šta ste uradili a ne šta ste radili. Ukoliko ste volontirali, kakve ste rezultate postigli, kakve ste rezultate imali na takmičenjima; koje ste studentske grupe vodili i koja je bila njihova svrha. To je nekoliko stvari koje morate uzeti u obzir. Kao srednjoškolac u Sarajevu nisam previše postigao van škole, međutim na sreću u Americi prije nego što sam se upisao na Harvard imao sam priliku da to nadoknadim.
KVALIFIKACIJE III
U prethodnom članku sam spomenuo svoja iskustva u Americi prije Harvarda i naveo da sam pohađao St. Albans School of Public Service i Phillips Exeter Academy. Mnogi su me nakon toga pitali šta su zapravo ti programi. Phillips Exeter Academy je vrhunska srednja škola u Americi koja regrutuje međunarodne studente i nudi finansiranje za jednu, dvije ili više godina. Pohađao sam program koji je kao peta godina srednje škole. Moj prijatelj na Harvardu koji je iz Doboja pohađao je treći i četvrti razred u sličnoj srednjoj školi – Deerfield Academy i obojica smo imali sjajna iskustva. Naravno, potrebno je uložiti mnogo rada i truda da biste se prilagodili američkom sistemu. Najbolji savjet koji vam mogu dati generalno jeste da uradite online istraživanja. FAQ (frequently asked questions) sekcija svake stranice je odlično mjesto da nađete odgovore na neka opšta pitanja. Također, predlažem da direktno kontaktirate vođe programa koji vas zanimaju putem e-maila. Naravno, stojim vam na raspolaganju za sva druga pitanja na koja ni nakon internet pretrage ne budete uspjeli naći odgovor.
STUPANJE U KONTAKTE I ODRŽAVANJE KONTAKATA
Najvažnija karakteristika bilo kojeg međunarodnog studenta koji se upisao na fakultet izvan svoje zemlje i dobio stipendiju jeste upornost. Tokom srednje škole provodio sam svakodnevno sate istražujući razne mogućnosti edukacije i stipendije širom svijeta. Danas, sve postaje jednostavnije uz sjajne stranice poput www.stipendije.ba. Prilikom stupanja u kontakt sa ljudima imajte na umu značaj prvog kontakta. E-mail adrese poput: beautyqueen93@hotmail.com koje ste možda otvarali dok ste koristili msn u osnovnoj školi će ići pravo u spam folder bilo kojeg pošiljaoca. Napravite profesionalnu adresu (poput: imeprezime@gmail.com ili prvoslovoimenaprezime@gmail.com) i nju koristite za svaku komunikaciju. Istražite online kakav format e-mail treba da ima (počevši sa «Poštovani,» ili «Dear Mr. ______ ili Dear Ms. _______» na engleskom. Na kraju uvijek u predzadnjem redu napišite «S poštovanjem,» ili «Srdačno» odnosno «Sincerely,» ili «All the best» ili «Regards» na engleskom, a u zadnjem redu napišite svoje ime i prezime. Ne biste vjerovali koliko ima ljudi u svijetu koji su voljni pomoći i savjetovati mlade ljude, jer su i oni nekada bili u vašoj situaciji. Važno je poslati taj prvi e-mail. Ukoliko dobijete odgovor obavezno se trebate odmah zahvaliti. Kada pišete CV imajte na umu da su standardi za svaku zemlju drugačiji. Nakon što ste upostavili kontakt s ljudima koji su vam interesantni održavajte taj kontakt.Ž
ESEJI I POPRATNO PISMO
Ovo je faza aplikacije – bitno je reći da je esej nešto što je odlučujuće da li ćete biti primljeni na fakultet ili ne. Za Harvard ili slične institucije potrebno je napisati oko 3 eseja na teme koje se odnose na situacije i uspjehe u životu. Cover letter/popratno pismo/ predstavlja prvu stvar koju osoblje u Admission office-u gleda i potrebno je da bude savršeno. Esej je zadnji dio procesa apliciranja i rado bih pročitao, ispravio i dao svoje mišljenje o bilo čijem radu nakon što se polože prethodno pomenuti testovi.
ZAKLJUČAK
Ovo su bile osnovne informacije koje sam želio podijeliti sa vama. Tokom apliciranja javljaju se i mnoga druga pitanja u kojima bih rado pomogao. U čitavom razmišljanju o studiranju van BIH, važno je biti realan u ocjeni svojih kvalifikacija i sposobnosti.
Ovim člancima ne lobiram da treba ići u Ameriku i da je to jedini način za blistavu budućnost, već nudim nekoliko savjeta i prijedloga koje bi poslužili kao korisne informacije za sve one koji su se uvijek pitali «Šta to moram uraditi da bih bio/la primljen/a na Harvard», Činjenica je da je velik broj svjetskih lidera završilo vrhunske svjetske akademske institucije, međutim to nipošto ne znači da je svijet propao ako ste propustili priliku da se upišete na neki univerzitet u inostranstvu.
Glavna pouka iz ovog članka je da se trudom i upornošću ostvaruju ciljevi i snovi. Svaki uspjeh je nastao nakon desetina neuspjeha. Neuspjeh treba gledati kao jednu lekciju, ali onu koju ćete duboko analizirati i mnogo iz nje naučiti.
Ukoliko imate pitanja u vezi sa nekim stvarima koje nisam obuhvatio ovim člankom slobodno mi se javite na mariobarosevcic@gmail.com i nastojat ću da brzo odgovorim.
